Phishing, smishing i vishing imaju isti cilj — navesti vas da otkrijete informacije, pošaljete novac, kliknete poveznicu ili poduzmete neku drugu radnju koja pogoduje prevarantu. Jedina stvarna razlika jest kanal: phishing se odvija putem e-pošte, smishing putem tekstualne poruke, a vishing putem telefonskog poziva. To su neke od najčešćih taktika prijevare jer su jeftine za provedbu i istovremeno mogu dosegnuti velik broj ljudi.
Kako te prijevare funkcioniraju
Primite poruku koja izgleda vjerodostojno — u kojoj se tvrdi da je pošiljatelj banka, Xe, državna institucija, dostavna tvrtka, tehnološka tvrtka ili poslodavac — osmišljenu tako da izazove neposrednu reakciju. Obično od vas traži da kliknete poveznicu, unesete svoje podatke za prijavu, navedete kontrolni kôd, preuzmete softver ili prenesete novac.
Zašto funkcioniraju
Oslanjaju se na uobičajene ljudske reakcije: hitnost, autoritet, sigurnosne brige, znatiželju, strah. Prevaranti pažljivo osmišljavaju te poruke, upravo kako bi izazvali jednu od tih reakcija prije nego što stignete razmisliti o njima.
Uobičajeni primjeri
Sigurnosno upozorenje
Tvrdi se da je vaš račun ugrožen.
Problem s dostavom
Tvrdi se da paket nije bilo moguće dostaviti.
Mogućnost povrata novca
Tvrdi se da vam pripada novac.
Zahtjev za potvrdu
Tvrdi se da vaše podatke treba odmah potvrditi.
Kako se zaštititi
Zastanite prije nego što išta poduzmete. Neovisno provjerite informacije koristeći se službenim web-mjestima i aplikacijama, a ne poveznicama iz same poruke. Ako vam se nešto učini sumnjivim, obratite se organizaciji koristeći podatke koje ste sami pronašli, a ne one navedene u poruci.
Ako ste kliknuli poveznicu
- Zaštitite svoje račune
- Promijenite svoje lozinke
- Pregledajte svoje aktivnosti
- Sačuvajte sve dokaze
- Potražite pomoć ako vam je potrebna
Ključna poruka
Najsigurniji odgovor na neočekivanu poruku nije trenutna reakcija — već neovisna provjera.
Jeste li primili sumnjivu e-poruku, tekstualnu poruku ili poziv? Kada nam se obratite, koristite naš Centar za pomoć.